Preminuo novinar Zvonko Tarle

Moje duboko postovanje Gospodine iz sveta novinarstva i ratnice iz sveta prognanih. Kulturni poslenice, sa brigom i cuvanjem bastina ljudskih na ovim prostorima. Potrosili ste se prebrzo.
Neka Vam odlazak u vecnost donese mir i spokojstvo.

Iskreno saucesce porodici,
Mario
Banjaluka

Središte duše je čvorište vanjskog i unutarnjeg svijeta - ljudi umiru, odlaze iza fizike, spomenici se ruše, sve odlazi u pepeo i prah i samo će nas nadživjeti dobrota u stvarnom svijetu i poezija u sviju imaginacije. Stoga je put poezije put čistog duha, put ravnoteže.
Poezija čisti mutne i opasne misli, vadi trnje iz srca, ponire u jezik gdje će pronaći za svako naše osjećanje riječ, san za svaki naš zaborav, zagubljene predjele unutrašnje geografije ožiljaka i uspomena.
Tako je govorio Zvonko Tarle

Uzor si mi bio celog zivota, hteo sam divnu decu kao sto su tvoja, talenat kao sto je tvoj, pesme kakve si ti pisao bile su moj san...divni covece, mnogo mi je zao sto vise nisi sa nama...

e, moj Zvone... pozurio i ti :(
pocivaj u miru tamo ma di bio

Neopisiva tuga, napustio nas je jedan divan, predivan covek. Uvek vedar, idealista, pesnik i novinar kakvog je trebalo da cenimo mnogo vise, ali ova nasa zemlja nece da voli takve ljude...poslednji pozdrav i podrska porodici

Kod mene u racunaru folderu Zvonko stoji njegova pjesma.

Miris sandalovog drveta

Sanjaš li, hodaš li u snu
Pitaš li se
Što ti je noć oduzela
A dan dao

Dok u vodu
Kojom ćeš umiti lice
Bacaš cvjetove jasmina

Sanjaš li da si leptir
Koji uživa u letu
Ili cvijet koji sanja krila

Ili sjena koja čeka
Onoga što će ga slijediti
Voditi kroz šumu

Tkaju li te snovi
Tka li te Nebo željom
Da vidiš svoje Biće

Ili samo hodaš po oblaku
Koji nam donosi
Kišu

PS/
I ja sanjam
Od sebe snove skrivam
Jer
Nemam prava na krila i let
Već na vatru i miris
Sandalovog drveta


Vjecna slava druze moj, Stanko, Banja Luka

Počivaj u miru legendo. Neka Ti je vječna slava.

Zvonko, tuzno je sto si nas napustio. Mesto ti je u aleji zasluznih gradjana...Porodica na tebe samo ponosna moze biti...
poslednji pozdrav...

http://www.bnbo.de/Content-pid-66.html

Uzor si mi bio celog zivota, hteo sam divnu decu kao sto su tvoja, talenat kao sto je tvoj, pesme kakve si ti pisao bile su moj san...divni covece, mnogo mi je zao sto vise nisi sa nama...

Moje duboko postovanje Gospodine iz sveta novinarstva i ratnice iz sveta prognanih. Kulturni poslenice, sa brigom i cuvanjem bastina ljudskih na ovim prostorima. Potrosili ste se prebrzo.
Neka Vam odlazak u vecnost donese mir i spokojstvo.

Iskreno saucesce porodici,
Mario
Banjaluka

e, moj Zvone... pozurio i ti :(
pocivaj u miru tamo ma di bio

Neopisiva tuga, napustio nas je jedan divan, predivan covek. Uvek vedar, idealista, pesnik i novinar kakvog je trebalo da cenimo mnogo vise, ali ova nasa zemlja nece da voli takve ljude...poslednji pozdrav i podrska porodici

Središte duše je čvorište vanjskog i unutarnjeg svijeta - ljudi umiru, odlaze iza fizike, spomenici se ruše, sve odlazi u pepeo i prah i samo će nas nadživjeti dobrota u stvarnom svijetu i poezija u sviju imaginacije. Stoga je put poezije put čistog duha, put ravnoteže.
Poezija čisti mutne i opasne misli, vadi trnje iz srca, ponire u jezik gdje će pronaći za svako naše osjećanje riječ, san za svaki naš zaborav, zagubljene predjele unutrašnje geografije ožiljaka i uspomena.
Tako je govorio Zvonko Tarle

Zvonko, tuzno je sto si nas napustio. Mesto ti je u aleji zasluznih gradjana...Porodica na tebe samo ponosna moze biti...
poslednji pozdrav...

http://www.bnbo.de/Content-pid-66.html

Kod mene u racunaru folderu Zvonko stoji njegova pjesma.

Miris sandalovog drveta

Sanjaš li, hodaš li u snu
Pitaš li se
Što ti je noć oduzela
A dan dao

Dok u vodu
Kojom ćeš umiti lice
Bacaš cvjetove jasmina

Sanjaš li da si leptir
Koji uživa u letu
Ili cvijet koji sanja krila

Ili sjena koja čeka
Onoga što će ga slijediti
Voditi kroz šumu

Tkaju li te snovi
Tka li te Nebo željom
Da vidiš svoje Biće

Ili samo hodaš po oblaku
Koji nam donosi
Kišu

PS/
I ja sanjam
Od sebe snove skrivam
Jer
Nemam prava na krila i let
Već na vatru i miris
Sandalovog drveta


Vjecna slava druze moj, Stanko, Banja Luka

Počivaj u miru legendo. Neka Ti je vječna slava.